Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

Piše: Đana Kukić

Zajednički projekat Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti  BiH i Fondacije Mak Dizdar

Prvo predstavljanje originalnih eksponata iz zbirke Maka Dizdara  u okviru manifestacije „Zeničko proljeće“.

 

Povodom obilježavanja stogodišnjice rođenja Mehmedalije (Maka) Dizdara Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u saradnji s Fondacijom Mak Dizdar učestvovao je u zajedničkom projektu – realizaciji izložbe „Mak Dizdar: prvih 100 godina“, autora mr. sci. Đane Kukić, više kustoskinje Muzeja i dr. Gorčina Dizdara, predsjednika Fondacije Mak Dizdar. Izložba je prvi put u ovoj godini predstavljena u Zenici u okviru manifestacije „Zeničko proljeće“ od 16. marta do 8. aprila kada je zenička publika imala priliku vidjeti originalne eksponate iz zbirke Maka Dizdara koji su prvi put izneseni iz Muzeja. Naredno gostovanje je organizirano je u Gradačcu u okviru manifestacije „Kikićevi susreti“ od 25. maja do 20. juna i zatim u Novom Pazaru, u Bošnjačkom nacionalnom vijeću, od 25. juna do 10. jula, te u Stocu 6. avgusta 2017., kada je i otvorena, odnosno drugog dana od početka održavanja kulturne manifestacije „Slovo Gorčina“. Zadnje gostovanje za protekli period bilo je upriličeno u Tuzli u okviru književnih susreta „Cum grano salis“ u međunarodnom ateljeu Ismet Mujezinović od 20. septembra do 27. septembra 2017. Gostovanje u Novom Pazaru iznimno je važno jer je nakon dugog perioda od 1996. godine od kada je Muzej gostovao s izložbom o Isaku Samokovliji u Beču, ovo bila jedinstvena prilika da se originalni eksponati privremeno izvezu izvan granica BiH, u Srbiju. Također planirana su gostovanja u susjednoj Hrvatskoj, u Zagrebu i Splitu.

 

Bogatu zbirka Mehmedalije (Maka) Dizdara čine 945 eksponata

Izuzetno bogata zbirka Mehmedalije Maka Dizdara koja je pohranjena u depou Muzeja broji 945 eksponata koji su uredno popisani u knjizi inventara i u elektroničkoj formi. Skorom digitalizacijom kompletne zbirke Muzej će prvi put imati pregled svih eksponata u digitalnoj formi što je nakon digitalizacije rukopisa  „Na Drini ćuprija“ projekat od velikog značaja za dosadašnju muzeološku praksu. Veliki broj rukopisa, prepiski, dokumenata, fotografija, novina, listova, te prva izdanja knjiga, nagrade i lični predmeti zavedeni su od rednog broja 7813 do 8948. Zbirku Mehmedalije Maka Dizdara otkupila je porodica Dizdar prije trideset i četiri godine, tačnije 20. oktobra 1983., „ostavljena od sinova Maje, Faruka i Envera, januara 1983 g.“ – detalj koji je zabilježen u inventarnoj knjizi Muzeja.

 

Izložba „Mak Dizdar: prvih 100 godina“

Nimalo zahvalan i lagan zadatak koji je prethodio samoj izložbi „Mak Dizdar : prvih 100 godina“ predstavljao je pažljiv odabir iz izuzetno bogate i vrijedne ostavštine Maka Dizdara. Naime, svaki eksponat koji javnost još nije imala priliku vidjeti vrijedan je pomena bilo da se radi o rukopisu, ličnom dokumentu, prepisci, fotografiji, crtežu ili novinskom članku. Limitirani unutrašnjim prostorom muzejskih apstrakti na kojem će biti izloženi originalni eksponati, konačno je izvršen odabir koji broji  37 eksponata zavedenim pod signaturama, od kojih su 3 lična predmeta, 4 dokumenta, 10 rukopisa, 3 prepiske, 4 novinska članka, 3 crteža, 5 fotografija, 5 knjiga od kojih je jedan časopis Život iz 1970. godine. Odabrane originalne rukopise čine rukopis Badac, jedan rukopis verzije zbirke Modra rijeka, rukopis pjesme Slovo za sebe, rukopis poeme Majka, rukopis pjesme Ostrva, rukopisi pjesama Dvanaesta noć, Krug, Večera, Jutro u stablima, Plovidba duga, zatim dvije verzije rukopisa poeme Plivačica, rukopisi ranih Makovih pjesama: Kopanje, Mrčina Vidovopoljske noći, Paysage iz pozadine, te rukopis nepotpune verzije zbirke Vidovopoljska noć i zabilješke Makove iz njegove bilježnice iz školskih dana pod naslovom Zlatna mladost. Zanimljiv je detalj iz svjedočanstva o nižem tečajnom ispitu Maka Dizdara u kojem se potvrđuje da je učenik Dizdar Mehmedalija školske 1934./35. godine završio četvrti razred Šeriatske gimnazije i prvi put polagao niži tečajni ispit od 15. do 21. juna 1935.,  te je ocijenjen dobrim iz većine predmeta dok je iz srpskohrvatskog i gimnastike vrlo dobrim, a iz predmeta Crtanje odličnim, što nam otkriva Makovu ranu sklonost ka književnosti i njegov talent za slikarstvo što će se u kasnijoj dobi i ostvariti1. Od rukopisa bitno je za istaknuti i nepotpunu verziju zbirke Vidovopoljska noć, rukopis naslova Običnih deset slika sa lirskim krajolicima koje su mi nanizale đerdan oko srca, koji je ispisan crnim mastilom i s brojnim ispravkama2. U ovoj verziji nalazimo rukopise pjesama odštampanih na mašini: Iz Jadranskog mora lađa ide za tihi ocean,  Maslina je dala utočište starom čovjeku, Vlaga na zidovima sobnim, Plinska svjetiljka u noći i čovjek, Kopanje, Svijet je lijep, Meki jastuk za mrtvace, Meridiani, Mrčina Vidovopoljske noći kad vuci obilaze naša sela. Također i četiri verzije rukopisa pjesme Badac svjedoče o pjesnikovom stvaralačkom procesu i nakani da rukopis dovede do najboljeg, konačnog oblika. Sve četiri verzije su ispisane su običnom olovkom s ispravkama, naročito u prvoj verziji. Tako nailazimo na jednu verziju samog početka pjesme i strofu: “Na mostu bdije badac sa kopljem i nožima / Na drumu bdije badac i bač uzima / Na nas je došo badac…“, dok  je u drugoj verziji: “Sa kopljem badi badac / Sa kopljem oštrim i nožem. / Po vas dan badi badac / Po svu noć badi; u trećoj: „Sa kopljem badi badac / Sa kopljem i nožima / Povazdan badi badac / Po svu noć badi, i u četvrtoj: “Sa kopljem badi badac / Sa kopljem oštrim i nožem / Povazdan badi badac / Posvu noć badi.“

 

Izložba „Mak Dizdar: prvih 100 godina“ – detaljan uvid u život i književno djelo Maka Dizdara

Nastojeći da se bosansko-hercegovačkoj javnosti prezentiraju književno djelo i život Maka Dizdara, napravljen je odabir koji predstavlja kratak prohod kroz Makov život i pjesničke faze sazrijevanja tako da možemo imati uvid u njegov život na osnovu pregleda dokumenata iz ranog djetinjstva i đačkog doba (rodni list Mehmedalije (Maka) Dizdara i Svjedočanstvo o nižem tečajnom ispitu), zatim dokument koji predstavlja pečat Nove biblioteke i dokaz je  o osnivanju biblioteke NO-BI čiji je pokretač bio dvadesetogodišnji Mak. Među naslovima novoosnovane biblioteke NO-BI (Nova biblioteka) našli su se prvo zbirka pjesama Vidovopoljska noć iz 1936. (prvo izdanje, Nova biblioteka, Sarajevo)  i almanah Oblaci nad kolibama, štampan 1937. godine kao druga knjiga Nove biblioteke, u kojoj je objavljivana poezija s izrazito socijalnom tematikom, i u čijem se sadržaju nalazila i Makova pjesma Ruke vaše i naše. Dvije verzije rukopisa poeme Plivačica kao i prvo izdanje knjige Plivačica iz 1954. (Veselin Masleša, Sarajevo) svjedoče o drugoj fazi Makovog pjesničkog sazrijevanja kada je napustio poetiku izrazito socrealističke literature i sazrijevši prihvatio sasvim novu vrstu pjesništva. Također, izdanja zbirki pjesama Okrutnosti kruga iz 1960. (Veselin Masleša, Sarajevo) i Koljena za Madonu iz 1963. (Svjetlost, Sarajevo)  s izloženim rukopisima Dvanaesta noć, Krug, Večera, Jutro u stablima, Plovidba duga, zatim rukopis pjesme Ostrva, te rukopis poeme Majka, eksponati su na osnovu kojih možemo pratiti i druge  faze Makovog poetskog sazrijevanja. Istaknut ćemo i rukopis raznih verzija pjesme Slovo za sebe, rukopis jedne od ranih verzija zbirke Kameni spavač, kao i knjigu istoimenog naziva u izdanju Prve književne komune Mostar iz 1973. godine. Dio izložbe čine i rukopis verzije zbirke Modra rijeka  kao i članak Modra rijeka… će teći, (Pavlo Pavlović, Svijet, Sarajevo, 3. februara 1978.). Makovu angažmanu u izdavačkoj djelatnosti svjedoče novinski članci naslova: Zloupotreba vlastitog iskustva, članak koji predstavlja karikaturu Maka Dizdara kao urednika Seljačke knjige i  Kod iskusnog profesora. (Poslije novog konkursa Narodne prosvjete), crtež na kojem su predstavljeni književnici Ćamil Sijarić, Mak Dizdar, Ahmet Hromadžić i drugi, zatim Antae et post milijunske seanse, autorice Nire Vragolaničić, satirični tekst o radu žirija Narodne prosvjete za nagradu za roman i s karikaturom  glavnog urednika Maka Dizdara, te članak Ko će dobiti milion dolara, autora potpisanog inicijalima B. V. R, dokumentuju period Makova života nakon proglašenja tadašnjeg dobitnika nagrade za najbolji roman, Ćamila Sijarića za roman Bihorci. Izložen pritiscima u svom poetskom, literarnom, novinarskom i izdavačkom, konačno, intelektualnom pregalačkom radu, Mak je proživljavao i teške, neugodne napade u vidu anonimnih pisama koja su mu bila upućivana, jednih povodom napada Rajka Petrova Noge i Vojislava Lubarde a drugih povodom polemika oko jezika i sukoba s Nogom i Lubardom, prijeteća pisma koja također predstavljaju dio izložbe.  Konačno, izložbu čine i vrijedan primjerak dvobroja časopisa Život iz 1970. godine3, u kojem je objavljen i Makov tekst Marginalije o jeziku i oko njega, Zmajeva nagrada Matice srpske koju je Mak Dizdar dobio za zbirku pjesama Kameni spavač  16. februara 1967., kao i Zlatni vijenac, nagrada Struških večeri poezije koja je Maku dodijeljena 1969. godine.

Bilješke:

1 Malo je poznato da je Mak bio nadaren i za slikarstvo čemu svjedoče njegovi crteži iz zbirke: jedan naslova Avlija datira iz 1936., nacrtan tušem i s potpisom Maka Dizdara, zatim pet crteža M. Dizdara od kojih su dva urađena temperom, druga dva su akvareli i jedan je crtež nacrtan olovkom. Dva crteža rađena u akvarelu Mak je posvetio supruzi, s naznakom Seni i potpisom Mak.

2 Izbor iz prvih literarnih poetskih pokušaja: Krčma, Pjesma kopača boksita, Vlaga, Soba, Kopanje, Mrčina Vidovopoljske noći, Paysague iz pozadine, napravio je sam Mak Dizdar sa svojih devetnaest godina i objavio u svojoj prvoj zbirci pjesama u rukopisu naslova Običnih deset slika sa lirskim krajolicima koje su mi nanizale đerdan oko srca, koji je kasnije dopunjen i objavljen pod naslovom Vidovopoljska noć 1936. godine u Sarajevu. Zbirka je prošla cenzuru o čemu je i sam pjesnik napisao u vidu podsjetnika: od 40 pjesama ostalo je 24 na naslovnoj strani zbirke.

3 U dvobroju časopisa Život iz 1970. godine Mak Dizdar se kao glavni i odgovorni urednik posvećuje problemima jezika i jezične prakse, i ostavlja prostor kritičkim osvrtima lingvista i intelektualaca koji su se odazvali na ranije raspisanu anketu naslova Tradicija, teorija i sadašnja praksa u primjeni književnog jezika u Bosni i Hercegovini.

 

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.