Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

Piše: Filip Škiljan

Historijski pogled na razvoj i položaj nacionalnih manjina u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, Udruženje za modernu historiju/Udruga za modernu povijest, Sarajevo 2017.

 

Krajem ove godine objavljen je zbornik sa znanstvenog skupa u Sarajevu koji je održan 22. prosinca  2015. na temu historijskog pogleda na razvoj i položaj nacionalnih manjina u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Urednik ovoga zbornika je Enes S. Omerović koji je u uvodnom dijelu zbornika naglasio da je Zbornik zapravo doprinos proučavanju uloge i značenja nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini i posebno u Sarajevu u vrijeme kada Bosna i Hercegovina bezuspješno pokušava riješiti važno pitanje ustavnih promjena kojima bi se svim manjinskim zajednicama ukinula diskriminatorska ograničenja u smislu uživanja građanskih prava. Na znanstvenom skupu sudjelovalo je petnaest izlagača, a u Zborniku je objavljeno devet radova istraživača iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Uvodni rad je tekst Zorana Janjetovića s Instituta za noviju istoriju Srbije, jednog od najvećih stručnjaka za nacionalne manjine u Srbiji, pod naslovom Manjina i većina: rivali ili partneri? U ovome esejističkom radu Janjetović donosi svoj vrlo interesantan pogled na povijest odnosa većine prema manjini, odnosno povijest stvaranja pojma manjina, a posebno pojma nacionalna manjina. Autor nam također donosi svoj zanimljiv i nadasve točan stav o tome da su odnosi prema manjinama od starog vijeka do današnjih dana bivali obrnuto proporcionalni općem civilizacijskom nivou. Kao primjere Janjetović ističe židovsku tragediju u Njemačkoj i satelitima nacističke Njemačke te poslije rata odnos saveznika prema njemačkim manjinama u Europi, ali i nama mnogo bliži primjer Srba u Hrvatskoj. U radu Amile Kasumović s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu raspravlja se o Romima kao etničkoj manjini i marginalnoj grupi na prijelomu 19. i 20. stoljeća. Ona u ovome radu piše o jednoj povijesno uistinu nedovoljno vidljivoj grupi o kojoj je iz toga perioda sačuvano iznimno malo arhivskih dokumenata pomoću kojih bi mogli rekonstruirati svakodnevicu i život Roma u Bosni, odnosno odnos austrougarskih vlasti prema njima. Kasumović se potrudila i pronašla one malobrojne relevantne izvore o tome kakav je bio položaj Roma u tadašnjoj Bosni i kroz korištenu građu nam je uspjela prenijeti atmosferu odnosa austrougarskih vlasti u Bosni prema Romima. Romi su tada bili izvor nevolja: ugrožavali su red i mir, bili su skloni krađama, krijumčarenju i druženju sa sumnjivim licima, pa ih je lokalno stanovništvo doživljavalo kao prijetnju. Osim toga, Romi Čergari, kojih je tada bilo relativno mnogo u Bosni, nisu imali svoja stalna prebivališta, pa ih je policija strogo kažnjavala ukoliko nisu imali putovnice. Kasumović je obradila i Rome u književnom te znanstvenom diskursu tadašnjeg vremena. Književni narativi intenziviraju osjećaj da je povijest Roma zapravo povijest romske drugosti: neshvaćene i neprihvaćene u svojoj različitosti, a znanost im pristupa s pozicija europske kolonijalne arogancije. Članak Fatime Hadžić sa Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu o ulozi stranih muzičara u institucionalnom razvoju muzičke kulture u Sarajevu (1878. – 1941.) govori o tome koliko su strani muzičari u vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini i u vrijeme Kraljevine Jugoslavije utjecali na razvoj muzičke kulture europskog tipa u Sarajevu. Iz njezina je teksta vidljivo da su Česi, Austrijanci, Židovi i Mađari, ali i pripadnici drugih manjina uvelike utjecali na razvoj Orkestra Sarajevske filharmonije, Muzičke ansamble Narodnog pozorišta, na pojedina nacionalna pjevačka društva u Sarajevu te na razvoj muzičkih škola u Sarajevu. Filip Škiljan s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu piše članak o Poljacima u Bosni i Hercegovini od njihova doseljavanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća do današnjih dana. Poljaci su doseljavani na puste prostore sjeverne Bosne zajedno s ukrajinskim stanovništvom te su u Bosni osnovali 12 kolonističkih naselja. Najveći broj Poljaka bio je smješten u kotarevima Prnjavor, Banja Luka, Derventa i Bosanska Gradiška. Nakon Drugog svjetskog rata najveći dio Poljaka koloniziran je natrag u Poljsku 1946. godine u okolicu Boleslavca. Do današnjih dana u Bosni je ostalo svega nekoliko stotina Poljaka, a njihova društva djeluju u Bosanskoj Gradišci, Banjoj Luci, Prnjavoru i Sarajevu. Tomislav Krzyk je u narednom članku donio vrijedne podatke o češkim nacionalnim udruženjima u Sarajevu. Iz njegova je teksta vidljivo kako su Česi već 1879. počeli formirati udruženja. Udruženja su sačuvala češki jezik organiziranjem Dopunske škole češkog jezika, a kulturu i običaje organiziranjem lutkarskog kazališta, dramskih priredbi, zabava i balova. Nakon Drugog svjetskog rata također djeluju češka društva, a dva su perioda obnove tih društava, kako piše Krzyk: onaj između 1945. i 1954. i period nakon 1993. godine. Međutim, smanjivanjem broja Čeha u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, što zbog iseljavanja i repatrijacije nakon Drugog svjetskog rata, što zbog asimilacije, broj članova čeških udruga u Sarajevu i Bosni i Hercegovini kontinuirano se smanjuje. U članku Dževada Drine i Benjamine Londrc s Pravnog Univerziteta u Zenici raspravlja se o Zakonu o vjerskoj zajednici Jevreja Kraljevine Jugoslavije iz 1929. godine. Kako navode autori u svojem tekstu ovim zakonom se mijenja odnos države prema židovskim općinama u Jugoslaviji. Država tim zakonom propisuje unutrašnje uređenje Jevrejske vjerske zajednice čime prestaje samouprava jevrejskih vjeroispovijednih općina. Zakon je ostao u upotrebi sve do Drugog svjetskog rata. Rad Zorana Janjetovića Nacionalne manjine u Jugoslaviji 1918. – 1941. zapravo predstavlja pregled odnosa države prema pojedinim nacionalnim manjinama u Kraljevini Jugoslaviji. Zanimljive su Janjetovićeve usporedbe različitih odnosa prema istoj manjini u različitim predjelima Kraljevine Jugoslavije. Autor se u tekstu posebno bavi Albancima, Rumunjima, Nijemcima, Mađarima, Turcima, Slovacima i Česima. Sanja Gladanac s Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu piše članak pod naslovom Jevreji kao svjetska opasnost i gospodari svijeta. Demonizacija Jevreja prema pisanju Sarajevskog novog lista (1941. – 1945.). Gladanac na temelju novinske građe glavnog informativno-propagandnog glasila za područje Bosne i Hercegovine iz vremena NDH-a Sarajevskog novog lista analizira stereotipe koji su demonizirali Židove i otkriva načine na koje se širila antižidovska mržnja. Židovi su predstavljeni u Sarajevskom novom listu kao antipod nacionalno svjesnom Hrvatu, a stereotipno oslikavanje Židova kroz prizmu njihovih fizičkih, karakternih i moralnih osobina odvijalo se kroz likovne karikature i tekstove objavljene u istim novinama. Posebno vrijedan rad predstavlja tekst Vere Katz s Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu u kojem autorica piše o nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini i Sarajevu tijekom socijalizma. Katz je u svojem tekstu napravila pregled ustavno-pravnog položaja nacionalnih manjina reguliranih ustavima Narodne Republike /Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine od 1946. do 1974. godine. Usprkos tome što je zakonima bila zagarantirana potpuna nacionalna ravnopravnost, autorica je u radu na nekoliko primjera pokazala neostvarivanje nekih od prava u praksi. Posebno su vrijedni rezultati popisa stanovništva Sarajeva i Bosne i Hercegovine između 1948. i 1991. koje donosi autorica na kraju svojega teksta.

Ovaj Zbornik predstavlja iznimno vrijedan doprinos proučavanju povijesti nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Činjenica jest da je takvih radova relativno malo te je stoga vrijednost Zbornika veća. Među autorima se, osim znanstvenika,nalaze i članovi pojedinih manjinskih društava, pa su na taj način i pripadnici nacionalnih manjina bili uključeni u znanstveni skup, a na kraju i u izradu zbornika. Šest recenzenata pregledali su prispjele članke što je neosporno pridonijelo kvaliteti objavljenih radova, a činjenica da su u radu znanstvenog skupa sudjelovali i znanstvenici iz stranih zemalja (Srbija, Njemačka, Hrvatska) podiglo je značenje skupa, a time i samog Zbornika na međunarodnu razinu. Izdavaču treba čestitati na kvalitetnom i zanimljivom Zborniku koji neće biti čitan samo od znanstvene javnosti, već i od pripadnika nacionalnih manjina kao i od šire zainteresirane javnosti.  

 

 

 

 

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.