Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

Piše: Fatima Biličević

Amer Tikveša, Taxi priče, Buybook, Sarajevo 2017.

 

Motivi puta i putovanja u književnosti stari su vjerovatno koliko i sama književnost.  Mnogi veliki književni junaci kreću na put koji obično ima ogroman simbolički potencijal. Tako se Gilgameš u očaju i strahu od smrti otisne na put u potragu za čudesnom travom besmrtnosti; Odisej poslije Trojanskog rata deset godina putuje na rodnu Itaku, doživjevši pritom brojne zgode i nezgode; Apulejev Lucije, po kazni pretvoren u magarca, kreće na svoj mučenički i pokajnički put; naivni idealista Don Kihot na svojoj mršavoj kobili Rosinanti zajedno sa svojim štitonošom Sančom Pansom kreće u lutalačku, vitešku misiju oslobođenja svijeta od nepravde i zla… U zavisnosti od dominantnog „ukusa“ određenih književnih epoha kada je riječ o načinu tretiranja ovog motiva, od toga je li putovanje junaka smješteno u svijet ili svijest, nastajali su cijeli, prevashodno romaneskni književni žanrovi. Ipak, koji god povod ili vrsta putovanja bila posrijedi, cilj je gotovo uvijek neki oblik junakove (samo)spoznaje.

Za razliku od velikih književnih junaka čiji su putevi često dugi i puni peripetija, putovanja junak Tikvešinih Taksi priča kratka su ali česta; on se nerijetko odlučuje otisnuti na kratku taxi avanturu, dijelom zbog neadekvatnog gradskog prijevoza i stalne žurbe, zatim zbog neposjedovanja automobila i vozačke dozvole, ali i zbog karme kojom privlači ekscentrične taksiste i neobične priče. Dužina i vrsta putovanja, dakle, vožnja taksijem neminovno određuju i formu priče. Riječ je, naime o kratkim dijalozima između taksista i Tikvešinog junaka, koji je fiktivna figura samog autora, ali ujedno i posrednik u pojedinim pričama, tačnije, lik koji ih kontekstualizira. Ulaskom junaka u taksi i izgovaranjem odredišta, razgovor se nekad zapodijeva spontano, potaknut obično nekom ranijom situacijom, brigom, frustracijom ili opsesijom taksiste ili pak situacijom u kojoj se nalazi sam junak, bilo da je riječ o hroničnoj zaraženosti besposlicom, odjeći Deda Mraza u kojoj se vraća s posla gdje je djeci dijelio paketiće ili pak o junakovom psu Čili od kojeg taksista Meho potpuno podjetinji. Na drugoj strani, dešava se i da junak, procijenivši u prvi mah literarni potencijal taksista i njihovih dramatičnih životnih situacija, svojim komentarima i pitanjima potiče nastavak i razvoj razgovora.

Kratke taksi-relacije Tikvešinog junaka prava su pozadina za oslikavanje narazličitijih ljudskih portreta, karaktera, tipova i situacija; među taksistima nalazimo ljubitelje i poznavatelje životinja, neobične ljubitelje mistike i ezoterije, neprikosnovene Don Žuane, jugonostalgičare, komuniste, teoretičare i praktičare, vjernike i skeptike… Koliko god velika ili mala, ozbiljna ili banalna djelovala njihova trenutačna životna misija ili preokupacija, sadržana, primjerice, u želji da se uspješno odgoji unuče ostalo kao kolateralna šteta neuspješnog braka, da se supruga uvjeri kako je tajna vikendica poklon njoj za godišnjicu braka, a ne mjesto sastanka s ljubavnicom, ili pak da se prevaziđe strah za potpunim oslobođenjem u mističnoj ekstazi, ona je redovno naprosto životna. Na drugoj strani, njihovi likovi, iako zbog kratkoće forme nisu i ne mogu biti duboko psihološki karakterizirani, ipak ne gube na autentičnosti i duhovitosti. Štaviše, oni se doimaju stvarnim i uvjerljivim upravo zbog spontanosti i neposrednosti dijaloga, čija je dinamika i napetost uvjetovana upravo kratkoćom putovanja. Stoga, ako bismo morali u kontekstu Tikvešine obrade motiva, odrediti konačni simbolički cilj ili smisao taksi-putovanja njegovog junaka, bila bi to vjerovatno njegova, ali i čitaočeva spoznaja fascinantne ljudske raznolikosti i neobičnog omjera slabosti, vrlina, htijenja, želja, mogućnosti unutar ljudskog bića. U tom smislu, ova knjiga bi mogla poslužiti kao izvrsno štivo svima onima koji literarnim svjetovima putuju u potrazi za lakom i pitkom dozom duha.

 

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.