Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

Piše: Tatjana Gromača

Timothy Snyder: O tiraniji, Dvadeset lekcija 20. stoljećaNaklada Ljevak, Biblioteka bookmarker, Zagreb, listopad 2017.

 

Pomalo atipična knjiga  Timothyja Snydera O tiraniji, Dvadeset lekcija 20. stoljeća  privukla početkom 2017. veliku pažnju kritike i publike, i već je koncem iste godine hitro prevedena i na hrvatski,  Timothy Snyder – autor knjiga Bloodlands: Europe Between Hitler and Stalin i Black Earth: The Holocaust as History and Warning (vidi Behar br. 137/2017) – napisao je  knjigu koja je ponajprije reakcija na dolazak Donalda Trumpa na vlast i koja je, stjecajem oklonosti, njegov debi na hrvatskom jeziku.

U svojoj novoj knjizi Timothy Snyder više je nego zabrinut načinom vladavine, odlukama i potezima novoga američkog predsjednika, pa je kao rezultat te brige proizašla ova nevelika, no vrlo učinkovita knjiga, kada je u pitanju političko prosvjećivanje građanstva. Autor si je uzeo u zadatak što transparentnije i efikasnije pokazati, u neprestanom povlačenju paralela sa povijesnim iskustvom koje je za nama – onim 20. stoljeća, kamo to američko, ili bilo koje drugo društvo može odvesti nedemokratski oblik vladavine, odnosno tiranije.

Knjiga pretpostavlja čitateljsku publiku koja će djelovati u konkretnim društvima i društvenim sadašnjicama, a koje se tiču upravo naše današnjice. Pisana je angažiranim tonom, kojemu je cilj na čitatelja djelovati motivirajuće – tonom koji računa na, i pretpostavlja, onu vrstu građanske svijesti koja je sposobna u svakome času, kada to od nje zatraži određeni društveni problem, razmišljati i unatrag, oživjeti – znanjem i činjenicama, povijesnu sliku čiji će pregled omogućiti bolje razumijevanje i apstrahiranje trenutnog problema.

Filozofi predsokratovci su govorili, a kasnije su tu misao ponavljali i mnogi moderni filozofi, poput Heideggera primjerice, kako je najstrahotnija opasnost za čovjeka „iskušenje sna i zaborava“. Rukopis Timothy Snydera poduzima što je u njegovoj moći, kako bi se borio protiv ove opasnosti, a njene posljedice – osjeća se to čitajući ovu knjigu – stoje žive u autorovoj svijesti.

Stoga autor i računa na čitalačku intelektualnu svijest koja je voljna poduzeti akcije koje će joj omogućiti širenje znanja, podsjećanje na određene povijesne činjenice, jer, tvrdi Snyder – „Povijest se ne ponavlja, ali nas poučava.“ On ističe, krećući od iskustava vlastite matične američke demokracije i načina njenog početnog uređenja, kako jedna od glavnih američkih tradicija nalaže da se „okrenemo povijesti kada nam se čini da je politički sustav nekako ugrožen.“

Ukoliko nas, dakle, danas brine mogućnost da američki eksperiment ugrožava tiranija, bilo bi potrebno proučiti primjere velikih tvoraca Sjedinjenih Država, kao i povijest drugih demokratskih društava i republika, poručuje Snyder.

Ovaj autor ne gaji iluzija, napominjući kako je povijest suvremene demokracije (u usporedbi sa primjerima iz antičke Grčke i Rima), ujedno i povijest slabljenja i propadanja. On tako ističe kako su u povijesti Europe zabilježena tri glavna demokratska trenutka: nakon Prvog svjetskog rata, 1918. god., nakon Drugoga svjetskog rata, 1945. god., i nakon propasti komunizma, 1989. god. Međutim, mnoga demokratska društva utemeljena u tim prijelomnim godinama u međuvremenu su propala.

Povijest može približiti i upozoriti, podsjeća autor ogleda O tiraniji. On povlači interesantne paralele između povijesnih razdoblja i događanja unutar njih. Primjerice, i krajem 19. st., upravo kao i krajem 20. st., širi se globalna trgovina, što u ljudskoj svijesti stvara očekivanja o napretku. Aktualni povijesni trenutak, početak 21. stoljeća, Snyder uspoređuje sa početkom prošloga, 20. stoljeća – na početku oba stoljeća, i na put nadama o napretku, stale su nove vizije masovne politike u kojima su vođa ili stranka tvrdili da izravno predstavljaju volju naroda. Europske su se demokracije urušile 1920-tih i 1930-tih te se pretvorile u desničarska autoritarna društva i fašizam.

Autor nas podsjeća kako nam europska povijest 20. st. pokazuje da se društva mogu raspasti, demokratski poredak propasti, da se etika može raspasti, a obični ljudi „naći nad masovnim grobnicama s oružjem u ruci“. Koji su razlozi koji su do tako nečega doveli?

Snyder kaže kako su oba velika totalitarna ustroja stoljeća nastala kao reakcija na globalizaciju, na stvarnu neravnopravnost, kao i na bespomoćnost demokratskih sustava da se njome pozabavi. Fašisti su vladali desetljeće-dva, ostavljajući za sobom intelektualno naslijeđe koje „iz dana u dan postaje sve relevantnije“. Komunisti su vladali dulje – gotovo sedam desetljeća u Sovjetskom Savezu, i više od četiri desetljeća u većem dijelu Istočne Europe.

Proučavanje povijesti potrebno nam je kako bismo shvatili duboke izvore tiranije (drevni filozofi, podsjeća ovaj autor, pod tiranijom su mislili na situacije u kojima vlast uzurpira neki pojedinac ili skupina, ili na situacije u kojima vladari za osobnu korist zaobilaze zakone). Danas imamo prednost nad ljudima koji su živjeli stotinu godina prije nas, napominje Timothy Snyder, i koji su gledali kako demokracija uzmiče pred fašizmom, nacizmom ili komunizmom, jer možemo učiti iz njihova iskustva. Autor navodi kako je sada pravi trenutak za to – zbog toga i ova knjiga, koja donosi dvadeset lekcija iz 20. stoljeća prilagođenih današnjim okolnostima. Knjiga je doslovno koncipirana u lekcije koje su nanizane po brojevima, nazivima pojedinih lekcija, pored čega stoji kratki sažetak onoga što pojedina lekcija donosi, što je važno upamtiti, na čemu je važno raditi…

Lekcija broj jedan tako glasi: “Ne budite unaprijed poslušni. Unaprijed podarena, dobrovoljna, već zadana poslušnost i nacistima i komunistima omogućila je brz prijelaz na potpunu promjenu režima”. Snyder navodi primjere iz povijesti, poput onoga iz 1941. godine, kada je Njemačka napala Sovjetski Savez i kada je SS preuzeo inicijativu i osmislio metode masovnog ubijanja bez primanja zapovijedi, činivši ono za što su pretpostavljali da njihovi nadređeni žele. Radi se o anticipatornoj poslušnosti, koja podrazumijeva instinktivno prilagođavanje novonastaloj situaciji. Psiholog sa Yalea, Stanley Milgram, 1961. godine proveo je pokus putem kojega je želio objasniti autoritaran karakter, kao i masovno podvrgavanje njemu – poslušnost. To je poznati pokus sa studentima koji glume da su podvrgnuti elektrošokovima, dok su, istovremeno, studenti s druge strane stakla uvjereni da im daju stvarne elektrošokove, i tako izvršavaju naredbu svoga profesora. Studenti su slušali zapovjedi profesora i išli toliko daleko u davanju strujnih šokova dok određene žrtve nisu preminule, odnosno – oni su vjerovali da je tako. Međutim, nisu odustali od ispitivanja, kao što i nisu pokazali naročite znakove empatije za one koje su unesrećili ili lišili života.

Taj je eksperiment pokazao Miligramu da su ljudi iznimno dostupni za nova pravila u novome okruženju. Spremni su i ubijati druge ljude vjerujući kako služe nekom novom cilju, ukoliko im to naredi neki novi autoritet. S obzirom na stupanj poslušnosti s kojim se je sreo, psiholog je zaključio kako ovakav eksperiment nije potrebno provoditi u Njemačkoj, jer mu je američko iskustvo pokazalo dovoljno.

Naredna lekcija koju donosi ova poučna knjiga glasi: “Branite institucije”. Snyder nam poručuje da se institucije ne mogu same štititi od vladara koji su došli na vlast, i da je potrebno braniti ih. On nas potiče da odaberemo neku instituciju do koje nam je stalo – neki sud, novine, zakon, sindikat – i da se zauzmemo za nju. Slijedi lekcija: “Čuvajte se jednopartijske države, podupirite višestranački sustav i branite pravila demokratskih izbora”. Demokratski sustavi nastali nakon Prvoga (i Drugoga) svjetskog rata često su se raspadali kada bi samo jedna stranka preuzela vlast, najčešće na način kombinacije izbora i državnog udara. Snyder podsjeća Amerikance na staru američku političku frazu o „vječitoj budnosti“, na logiku starih demokratskih sustava koji su osmišljeni tako da ona ublažava posljedice stvarnih ljudskih nesavršenosti, a ne da slavi, kako je čest i obrnut slučaj, zamišljenu savršenost. On napominje kako se Amerikanci danas, a to se može primijeniti i na najveći ostatak svijeta, poput starih Grka, suočavaju s problemom oligarhije, koja postaje sve većom prijetnjom, dok globalizacija uvećava razlike u bogatstvu.

Sustav je namješten nepravedno, ali svaki građanin ima jednako vrijedan glas, a papirnatim glasačkim listićima ne može se manipulirati na daljinu, i uvijek ih je moguće iznova prebrojiti, napominje autor.

Lekcija broj četiri za građansku borbu protiv dolaska autoritarnih, nepravednih poredaka na vlast glasi: “Preuzmite odgovornost za izgled svijeta”. Timothy Snyder navodi kako današnji simboli omogućuju stvarnost sutrašnjice, a to znači da bi građani trebali uočavati kukaste križeve i druge znakove mržnje i osobno ih uklanjati, dajući time primjer i drugima. I stvari koje nam se čine nevažnima, u takozvanoj politici svakodnevice, utječu i oblikuju ono što će se dogoditi na nekim skorim izborima u budućnosti. Zbog toga ne bismo trebali okretati glavu na drugu stranu od činjenica i simbola koji smanjuju izglede za pravedne izbore u budućnosti. Javnu sferu često prekrivaju znakovi odanosti nepravednom, ali vladajućem političkom sustavu – radi se o prihvaćanju „pravila igre“, kako to kaže Vaclav Havel, u svome poznatom eseju iz 1978. godine Moć nemoćnih, a kojega autor citira, prihvaćanju privida kao stvarnosti. No što bi bilo, pitao se je i Havel u svome tekstu, kada bi to prihvaćanje izostalo, kada nitko ne bi pristao na to da igra igru koja je političkim autoritetom nametnuta? Igra tada uopće ne bi mogla biti igrana, morala bi biti „obustavljena“, privid, u koje se stanovništvo nastoji omotati, ishlapio bi – preostala bi čista, politički nemanipulirana stvarnost.

Autoritarnim vladarima potrebni su poslušni javni službenici, stoga autor ove vrijedne knjige naglašava – vodite računa o profesionalnoj etici. To drugim riječima znači da je profesionalna predanost pravednome postupanju u takvom društvenom kontekstu još važnija. Upravo onda, kada nam kažu da je situacija iznimna ili izvanredna, ono što preostaje kao naš smjerokaz, unutar posla kojega obavljamo, jest profesionalna etika. Tada za nas ne smije postojati izraz poput „samo se pridržavati naloga“, jer nas to može dovesti do toga da činimo stvari koje smo do jučer smatrali nezamislivima. Snyder ponovno poseže u nedavnu povijest Europe:

„Da su se odvjetnici pridržavali pravila koje nalaže da se smaknuće ne može provesti prije suđenja, da su liječnici prihvatili pravilo da se operativni zahvati ne smiju izvoditi bez pristanka, da su poslovni ljudi prihvatili zabranu ropstva, da su birokrati odbili odraditi papirologiju koja se je odnosila na ubijanje, nacistički režim tada bi neusporedivo teže provodio stravične zločine po kojima ga pamtimo.“

Nazivi nekih od lekcija koje slijede glase: “Čuvajte se pripadnika paravojnih snaga”, “Postupajte promišljeno ako već morate biti naoružani”, “Budite obzirni prema jeziku”, “Vjerujte u istinu”, “Istražujte”, “Uspostavite privatni život”, “Učite od kolega u inozemstvu”, “Osluškujte opasne riječi”, “Kad se dogodi nezamislivo, ostanite smireni”, “Volite svoju zemlju”, “Budite odvažni”…

Jedna od poruka koju šalje ovaj autor glasi „Potrudite se odvojiti od interneta. Čitajte knjige“. On nudi i kraću listu naslova, koje bi bilo dobro uzeti u ruke, napominjući kako „svaki dobar roman oživljuje našu sposobnost da razmišljamo o dvosmislenim i nejasnim situacijama, i da sudimo o namjerama drugih“, pa u svom popisu navodi pisce poput Dostojevskoga, Kundere, Orwella, Victora Klemperera, Camusa, Miłosza, Havela, Kołakowskog… Kršćanima preporučuje vraćanje temeljnoj knjizi, koja je, kao i uvijek, aktualna… Na popisu autora koje spominje nalazi se i Danilo Kiš.

Svi bi trebali pročitati ovu sjajnu, efektnu knjige Timothy Snydera. Njena je velika prednost u jezgrovitosti i komunikativnosti, u djelotvornom ispreplitanju povijesnih činjenica i liberalnih, demokratskih političkih ideja i stavova, koji kroz prizmu povijesnog iskustva zadobivaju svoje najneumitnije potkrepljenje.

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.