Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

Piše: Azra Nezirić

Damir Karakaš, Sjećanje šume, Sandorf, Zagreb, 2016.

 

Ispričano sjećanje homodijegetskoga naratora ovoga romana sjećanje je na jedno dječaštvo intonirano živom i netaknutom Prirodom. ‘Poliježemo na zemlju pa na nevidljive tračnice prislonimo uši. Zvuči kao da teški kamioni prolaze duboko ispod zemlje. (9). To je vrijeme odrastanja u najmanju ruku ispunjeno tjeskobama i strahovima. Ispunjeno je zdravstvenim tegobama pri čemu je jedini liječnik veterinar, koji po potrebi pregledava i ljude. Godine su to u kojima se naši narodi i narodnosti prvi puta susreću sa mašinama, televizorom, tušem, bojlerom, godine u kojima se grade odijeljene kuće za stoku od kuće u kojoj živi čovjek. I uz sve to, s vremena na vrijeme se preliježe glasan smijeh ”šumom” romana kao izrazit kontrapunkt kontekstualnoj stvarnosti, ali i pastoralnoj idili upoznavanja i otkrivanja svijeta.

Naratorove godine su godine u kojima se uči Život, godine koje nas sve vrijeme poslije određuju; godine u kojima biramo svoju stranu svijeta. Od čuvanja goveda u šumi do školskih klupa i izleta, narator se uvlači u izravnu posljedicu predaka i Drugoga svjetskoga rata: ‘Neugodno mi je što su ljude ovdje ubijali oni koji su nosili uniforme kao i moj djed, ali većini je u razredu djed bio ustaša, pa mi je lakše (59). Kada su obilazili prostor koji je nekada bio logor, a sada gorki spomenik, vodič im je pustio film o ustaškim zločinima, pri čemu narator kaže: ”Jedino sam okrenuo glavu kada je jedan mladi ustaša zaklao čovjeka i polizao dugi, krvavi nož”. (59). Zaključak izleta bi većini djece njegovoga uzrasta bio šokantan i djelovao bi kao šamar, ali on ne iznosi svoj stav nego parafrazira vodičeve riječi, ćuteći snagu razumijevanja: Drug vodič je ustao, hoda ispred nas lijevo – desno, priča o nastanku logora i kaže kako takvo okrutno mučenje i ubijanje ljudi povijest nije nikad zabilježila. Govori nam kako su ustaše u logoru, kao i njihov gospodar Hitler, bili posebno okrutni prema nemoćnima i bolesnima. (60).

Sjećanje šume  nas upozorava na dječačke strahove koje smo zaboravili; strah od figure oca, ali i simultano poistovjećivanje s njim, što vidimo kada govori o prvom hidroforu kojeg je otac kupio. Onaj pak najveći strah naratora i fokalizatora ove priče jeste njegovo bolesno srce o kojemuse ne priča glasno ni pred njim i na taj mu se način ulijeva još veća strahota.. Tek ponekad bi načuo riječ faličan koja je natjerala njegove snove da se projiciraju na jaka muskularna tijela i vojsku. JNA bi na taj način bila test njegovog zdravlja, izdržljivosti i dokaz da više nije faličan. No, izraziti trenuci odmaka od bolesnoga srca jeste filmsko platno u gradiću, gdje se kriomice sa drugarima petkom iskrade i oduševljeno zapaža: ‘na ovome platnu sve je moguće: čak i da moja bolest zauvijek nestane’ (51).

Svako poglavlje ovoga romana predstavlja izvjesan upečatljivi moment sjećanja. Trenutak koji ga je posebno obilježio jeste onaj kad postaje svjestan normiranoga muškoga stida da se iskaže emocija, bliskost, povezanost i ljubav. Tu je i moment u kojem realizira i ucjeluje tradiciju roditeljskoga neljubljenja djece. Postoji i slika kada se krava najede djeteline i njen se stomak pretvori u balon koji se mora silom ispuhati tako što se mehanički nožem zareže. Ta slika nadovezuje se na odjeljak sjećanja o mukotrpno iskopanom bazenu gdje dječaci planiraju naučiti plivati, ali djed Mile dovodi kravu kako bi se iz njega napila vode. Ulazeći u bazen, svojom težinom krava trga dragocjeni najlon, ispušta žutu balegu i odlazi.. Sve to jesu fragmenti koji obilježavaju naratorovo sjećanje na doba djetinjstva, na seoski život i na poslijeratnu gradnju države i susret sa prvim industrijskim proizvodima.

Svi ti trenuci i slike lagano klize u rečenice iskladane u tonu razmeđa pastoralnoga života naših predaka i prelaska u samoupravnu zajednicu. Vrijednost ovoga romana jest u činjenici da pisac bez pretenzija opisuje i skuplja anegdote, smijeh i tugaljivost stvarnosti u jedno klupko koje razvija u koherentnu romanesknu priču o šarolikom iskustvu jednoga dječaštva koje završava na tragu seoskoga straha od medvjeda: kroči šumom sa očevom puškom na ramenu u potrazi za medvjedom i  s ciljem da selo oslobodi (dječačkih) strahova, a sve svoje sjećanje predaje šumi u naslijeđe.

 

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.