Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

Piše: Edin Omerčić; foto: William Heath Robinson: Carevo novo ruho, 1913.

Mira Bogdanović, Elitistički pasijans, Povijesni revizionizam Latinke Perović, MostArt, Zemun, 2016.

 

”U velikom carevom gradu bilo je živo i zabavno, svakoga dana dolazilo je mnogo stranaca u posjetu, ali jednoga dana dođu i dvije varalice. Oni se predstaviše kao tkalci i rekoše caru da je tkanina koju oni proizvode najljepša koja se da zamisliti. Osim što su boje i uzorci tkanine neobično lijepi, odjeća od nje sašivena imala je čudnu osobinu da je nevidljiva za sve ljude koji su nesposobni za svoj posao ili neoprostivo glupi.” Knjiga Dominantna i neželjena elita – Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX. i XXI. vek) beogradske historičarke Latinke Perović je doživjela veliki publicistički uspjeh, na promocijama je oduševljeno preporučana čitateljstvu, napisana ”stilom nedostižnim za obične smrtnike, na najvišem svjetskom i evropskom nivou”, kao britko argumenotvana, kao knjiga koja nedostaje u zemljama regiona, kao ”najinteligentnija knjiga o politici na prostoru bivše Jugoslavije koju sam ikada pročitalaitd. Nije Latinkin problem to što se prošetala gradom u najudobnijim toplim čizmama, ogrnuta starim dobrim kaputom pocjepanih džepova u koje će stanovnici carskoga grada trpati solidne priloge za stare, davno napisane, a nepročitane Beleške autorice. Tả, i sama je Perovićeva nakon promocija knjige održanih (samo u Bosni i Hercegovini redom u Tuzli 11. XII 2015., Banja Luci 25. II 2016., Sarajevu krajem maja i Mostaru početkom decembra 2016. godine) bila suzdržana prema očito pretjeranim ocjenama sudionika ”procesija” o Beleškama kao najuspješnijim ”od svih carevih odijela”.

Pasijans je kartaška igra za jednu osobu koja se sastoji u slaganju karata po određenom redu i pravilima. Igra je gotova kad se sve karte slože. Latinka Perović je tako posložila 12 apostola na jednoj strani, a na drugoj – samo jednog džokera, Ćosić Dobricu. Za bilo kakvu kartašku igru – karata je malo i birane su proizvoljno kako bi se kula od karata odnosno konstrukcija držala. Mira Bogdanović je na knjigu Latinke Perović reagovala jednim ogledom koji je prerastao u knjigu za koju je neobično oštar, gotovo iščašen Predgovor napisao Zlatko Paković koji smatra kako je Perović imala ambiciju da trasira put za ”događanje neoliberalizma” u Srbiji te da tim poslom ”kroti pojmove i amputira činjenice iz političke prošlosti Srbije.” Upozorava Paković na to da posljedice takvog kroćenja lako završavaju u ”kroćenju ljudi i amputaciji slobode” koja kod neoliberalizma ne završava u koncentracionim logorima i gulazima već u marginalizaciji i izolaciji pojedinaca.

Bogdanovićeva navodi kako je glavni problem knjige Latinke Perović ”jaka personalna obojenost unatoč prividnoj objektivnosti prikaza sudbina drugih ličnosti.” Te dodaje da ”Svi pripadnici željene elite, kao i sama autorica, morali su se smjestiti ili biti instrumentalizirani u kontekstu vlastite rehabilitacije, odnosno novog pisanja biografije nakon prevrata 2000., i predstaviti kao žrtve koncepcija čiji je nositelj Dobrica Ćosić. U ovaj čisto ideološki pothvat Latinka Perović je uložila svu svoju znanstvenu akribiju i tako je i obezvrijedila. […] Na neki način knjiga spada u srpsku epiku, univerzum jadanja u srpskoj tradiciji, kojoj se autorica, poput Dobrice Ćosića, nije uspjela othrvati, iako je evropski liberal i kao takva pripadnica neželjene elite.” Mira Bogdanović nalazi da je knjiga Latinke Perović neozbiljan salonski proizvod prepun autoričine dvoličnosti i ”bizarnih nekoherentnih stavova”, knjiga u kojoj se na jedan način, zapravo pokušava revidirati povijest, a autoricu smatra aktivnom političarkom i ideološkom teoretičarkom koja svoju trenutnu poziciju vuče iz restauracije komunističke ”liberalne” faze.

Bogdanovićeva u svojoj knjizi koristi priliku da sagleda čitav opus Latinke Perović koja sasvim proizvoljno i subjektivno koristi pojmove elita, egalitarizam, totalitarizam,  namjerno brkanje patrijarhalnog i tradicionalnog, što odaje ”ne samo […] površnost i bijeg od teorije, već i jaku ideološko-političku i propagandnu poruku.” Prema Perovićevoj je konstantna srpske povijesti navodna simbioza ideologije komunista i nacionalizma, a alternativa joj je liberalna ideologija i kapitalizam. U tom slijedu Bogdanovićeva nalazi da je Perovićeva konstruirala suprotstavljenost između liberala s jedne strane, i socijalista, radikala i komunista (koje izjednačava s totalitarizmom) s druge strane, te postavlja tezu: ”[…] ako su komunizam i fašizam isto, kako tvrdi teorija totalitarizma čija je ona [Latinka Perović] pristaša, onda ispada da je prije konverzije u liberalizam kao članica Saveza komunista i visoka dužnosnica vladajuće partije/partijske države propalog režima, bila zapravo fašist!” Ona ističe stav da je upravo iz tih razloga nastojala i nastoji svoju i Nikezićevu frakciju u Savezu komunista Srbije prestaviti za liberalističku. Bogdanovićeva se tako osvrnula i na knjigu Na tragu srpske liberalne tradiciije: Marko Nikezić – srpska krhka vertikala, a posebno je zabavlja knjiga Liberalizam od Đilasa do danas – politička kriza u Savezu kominista Srbije u kojoj se navodi kako je u jednoj raspravi između dviju frakcija SKS 5. i 6. jula 1972. godine Perovićeva govorila  o tome da su snage koje kritiziraju CK SKS zapravo borci za vlastiti groš, te da je liberalizam u Srbiji izmišljotina, obična floskula. Bogdanovićeva smatra da je povezivanje srpskih liberala iz 19. vijeka sa liberalima iz 1970-ih godina 20. vijeka – krhko i tendenciozno, te da služi kao polazište za povijesnu reviziju i naknadnu mudrost, odnosno mišljenje prema kojem bi srpski ”liberali” spasili Jugoslaviju čiji se početak kraja vidi upravo u porazu ove frakcije 1972. godine.

Ostaje da vidimo hoće li nakon knjige koju je Mira Bogdanović posvetila uspomeni na Oliveru Milosavljević svi stanovnici carskoga grada vikati ”Car je gol!”, Car se držati još suzdržanije, dok ga dvorjani i dalje prate držeći nepostojeće skute? Ili će, kao što je to uobičajeno za velike historiografije i zrela društva: povijest pisati profesionalni historičari, a društvo iz nje učiti – da je ne bi ponavljali!?

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.